Korisničko Ime
Lozinka
Registracija


Nazad   YU-MIDI Muzički Portal - Muzičarski forum > Ostali Instrumenti > Bubnjevi

Bubnjevi Bubnjari, oglasite se... ;)

Odgovor
 
Alati tema Display Modes
Star 23.05.2008, 11:26   #1
mykeli
Veteran
 
mykeli's Avatar
 
Registrovan/a dana: 07.06.2005
Mjesto: Pirot
Godina: 52
Postovi: 858
Downloads: 218
Uploads: 5
Rekao HVALA: 3
Zahvalili mu 22 puta u 21 Postova
Instrumenti: sa dirkama...
mykeli befindet sich auf einem aufstrebenden Ast
Standard Udaraljke i Membranofoni

Skracena skripta Dejana Despica "muzicki instrumenti"



TIMPANI

Timpani su membranofoni tip udaraljki kod kojih zvuk nastaje titranjem opne ili membrane. Spadaju u udaraljke određene visine tona koja ovisi o veličini kotla i napetosti membrane. Membrana se izrađuje od kože ili plastike i napinje vijcima, a tonovi se ugađaju zakretanjem kotla ili pedalnim mehanizmom. Udaraju se palicama, a katkada i rukama. Mjestom i načinom udara može se utjecati na kvalitetu i duljinu trajanja te boju zvuka.
Osnovni sastojci timpana su kotao – u ulozi rezonatora i opna (membrana) – kao izvor zvuka; postolje na kojem počiva kotao, obruč na kojem je razapeta opna i mehanizam kojim se mijenja napetost opne, kako bi ona davala tonove određene i različite visine. Zvuk se proizvodi udarom o opni – palicama.
S obzirom na vrstu mehanizma kojim se opna rasteže (tj. ugađa naviše) ili otpušta (ugađa naniže) razlikujemo pojedine konstrukcije timpana.
1. Najstariji je tip manualni timpan ili timpan s vijcima kojima se ugađa visina tona. Vijci su postavljeni svuda unaokolo kotla duž obruča. (Poboljšana varijanta ovog tipa umjesto vijaka ima jednu ručku pomoću koje se zateže opna.)
2. Drugi je tip rotarni timpan. Kod njega se ugađanje obavlja vrtnjom cijelog kotla na jednoj osovini postolja.
3. Treći, najsuvremeniji tip je tzv. pedalni timpan. Kod njega se ugađanje obavlja pritiskom noge na jedan pedal.

(S obzirom da su suvremeni timpani prejaki pri izvođenju skladbi za manji orkestralni sastav, npr. Haydna, Mozarta, Bacha koriste se stariji tipovi timpana.)
U klasici se koristi 1 par timpana uglavnom naštiman u odnosu T (tonika) – D (dominanta); a od kasnog romantizma 4 timpana, bilo kako naštimana.
O rastezljivosti zvučnog dijela opne ovisi i tonski opseg timpana. Opna ima gornju granicu rastezljivosti nakon čega puca. Zbog toga je maksimalan tonski opseg timpana jedna oktava; a realan seksta ili čak samo kvinta.
Dvije osnovne veličine predstavljaju tzv. veliki i mali koncertni timpan sa sljedećim dimenzijama i tonskim opsegom:
- veliki – presjek opne: 71, 5 cm (76,5 cm); opseg: F – d (Es – es)
- mali – presjek opne: 64, 5 cm (69 cm); opseg: A – fis (a)

Uz ove dvije veličine, koje su redovito zastupljene u orkestru često se još koriste: duboki D timpan (bas – timpan) i visoki A timpan.
Duboki D – presjek opne: 81, 5 cm; opseg: D – B (d)
Visoki A – presjek opne: 56 cm; opseg (A) c – c1

Za neke posebne efekte ponekad je u upotrebi i tzv. oktav-timpan. Presjek opne mu je ili 40 cm s opsegom f – f1 ili 36 cm s opsegom a-a1.
Timpane najbolje zvuče u mf dinamici i u srednjem registru. Svira se palicama od filca (flanela). Za mekši ton se koristi glavica od spužve, a za ff glavica od pluta ili čak drveta.
Normalno mjesto za udar palicom je na ½ puta između ruba i centra. Obično se svira tako da se 2 ruke izmjenjuju. Da bi se ton skratio stavi se ruka na opnu čime se zaustavlja njeno treperenje. To se označava staccatom ili natpisom secco ( tal. = suh).
Ton udaren u forteu odzvanja od 3 – 5 sekundi, ovisno o veličini timpana. Duži se tonovi izvode tremolom, tj. naizmjeničnim dvjema palicama. To se naziva i virbl (njem. Wirbel = dobovanje).
Tremolo se označava:
a) oznakom za triler (tr)
b) istom oznakom uz dodatak vijugave linije
c) višestrukim precrtavanjem vratova kao kod gudačkog tremola.

Tremolo se izvodi na istom tonu ali je tijekom izvođenja moguće postupno mijenjati visinu tona u vidu glissanda i to isključivo pomoću pedala. Glissando se može izvesti i na odzvuku pojedinog udarca. Tad je bolji uzlazni glissando koji se postiže zatezanjem opne neposredno nakon udara. (Tada jedna ruka vrti kotao.) Ovaj se glissando može izvesti i na rotarnom, obrtnom timpanu.
Ton se može prigušiti stavljanjem komada tkanine na opnu, ton je tamniji i tup. (Oznaka za ovaj postupak je coperti (tal. = pokriveni) ili sordi (tal. = gluhi, prigušeni). Skidanje tkanine označava se aperti (tal. = otvoreni, otkriveni).
Za postizanje maksimalne snage, može se propisati udvojeni udar sviranjem odjednom, s obje palice na istom timpanu.
Timpani se notiraju u bas – ključu.
__________________
Procitajte pravilnik!

mykeli je offline   Reply With Quote
Star 23.05.2008, 11:27   #2
mykeli
Veteran
 
mykeli's Avatar
 
Registrovan/a dana: 07.06.2005
Mjesto: Pirot
Godina: 52
Postovi: 858
Downloads: 218
Uploads: 5
Rekao HVALA: 3
Zahvalili mu 22 puta u 21 Postova
Instrumenti: sa dirkama...
mykeli befindet sich auf einem aufstrebenden Ast
Standard Veliki Bubanj

Ima izgled valjka. Omotač je najčešće od drveta. Oba su otvora pokrivena zategnutom telećom kožom ili plastikom. Opne se zatežu preko obruča pomoću zateznog prstena s vijcima. Time se mijenja i boja zvuka. (Napetija koža da je prodorniji zvuk i bratno.) Veliki bubanj nema zvuk određene visine. Palica za veliki bubanj ima loptastu glavu od filca. Veća je i teža od one za timpane. Za tremolo se koristi i palica s dvije glave (s loptastom glavom na oba kraja).
Pri sviranju se veliki bubanj postavlja u uspravan položaj oslonjen na kratke nožice ili posebne noge. (U simfonijskom orkestru veliki bubanj stoji na posebnom stalku. U rock ili jazz sastavima te zabavnim orkestrima, veliki bubanj stoji na podu i dara se nogom, posredstvom pedale.) Udar se vrši bočno i to samo po desnoj opni. Zvuk mu je izuzetno snažan. Želi li se zvuk skratiti potrebno je zaustaviti treperenjem obiju opni.
Notira se na jednoj crti, samo ritmički. U Europu je došao s Istoka, preko turske vojne glazbe.
U drugoj se polovici 18. stoljeća koristi u djelima s istočnjačkom tematikom. Redovan je instrument u velikom romantičarskom orkestru a također ga redovno nalazimo u vojnoj glazbi. U današnjim zabavno – glazbenim sastavima izvođač za udara u veliki bubanj koristi mehaniziran, pedalnu palicu. Pritiskom noge na pedal, palica se pokreće kao poluga s oprugom i udara.
__________________
Procitajte pravilnik!

mykeli je offline   Reply With Quote
Star 23.05.2008, 11:27   #3
mykeli
Veteran
 
mykeli's Avatar
 
Registrovan/a dana: 07.06.2005
Mjesto: Pirot
Godina: 52
Postovi: 858
Downloads: 218
Uploads: 5
Rekao HVALA: 3
Zahvalili mu 22 puta u 21 Postova
Instrumenti: sa dirkama...
mykeli befindet sich auf einem aufstrebenden Ast
Standard Mali Bubanj (doboŠ)

Oblik mu je jednak obliku velikog bubnja. Valjak je razmjerno plitak; omotač mu je najčešće od metala, a na njegovim otvorenim stranama razapete su dvije opne od kože, pomoću obruča s vijcima.
Mali bubanj leži na postolju vodoravno, pa se po njemu odozgo udara. Ima viši zvuk od velikog bubnja.
Palice su mu izrađene od drveta, sa sitnom glavicom; udarac njima daje oštriji zvuk. Preko donje opne razapeto je nekoliko srebrnih ili bakrenih žica. Treperenje opne prenosi se i na njih što doprinosi šumnom i svijetlom zvuku. Njihovim se otklanjanjem postiže tamniji i tuplji zvuk. U sviranju se najčešće koriste obje palice (drvenog vrha), ali i metlice, koje povlačenjem po koži daju karakterističan šum. Tipični za ovaj instrument jesu naglašeni udari palicama s dvo-, tro-, ili četverostrukim predudarom. Ako se ravnomjerno ponavlja ističu marševsko obilježje glazbe. Stoga se i koristi u vojnoj glazbi.
Zahvaljujući oštrom i preciznom zvučanju služi i za izlaganje složenijih ritmičkih motiva i pratećih obrazaca. I tad se koristi za ritam marša, ali i za ritam nekog plesa npr. u baletu Bolero Maurice Ravela.
Koristi se i za tremolo (virbl). Tada svaka palica udara opnu barem po 2 puta prije nego je druga smijeni. Drugi udar proističe iz elastičnog odskoka palice nakon prvog udara.
Notira se ritmički na jednoj crti.
__________________
Procitajte pravilnik!

mykeli je offline   Reply With Quote
Star 23.05.2008, 11:28   #4
mykeli
Veteran
 
mykeli's Avatar
 
Registrovan/a dana: 07.06.2005
Mjesto: Pirot
Godina: 52
Postovi: 858
Downloads: 218
Uploads: 5
Rekao HVALA: 3
Zahvalili mu 22 puta u 21 Postova
Instrumenti: sa dirkama...
mykeli befindet sich auf einem aufstrebenden Ast
Standard Tom-tom

Oblikom je sličan malom bunju. Tijelo mu je dulje od njegova i nema napetih žica uz donju membranu. Izrađuje se u nekoliko veličina, kojima se približno može odrediti visina zvuka. Tom-tomovi se rabe u skupinama, obično po dva, različitih promjera. Ostavljaju se na stalak, koji, kada je riječ o manjim sastavima, stoji na velikom bubnju.
__________________
Procitajte pravilnik!

mykeli je offline   Reply With Quote
Star 23.05.2008, 11:28   #5
mykeli
Veteran
 
mykeli's Avatar
 
Registrovan/a dana: 07.06.2005
Mjesto: Pirot
Godina: 52
Postovi: 858
Downloads: 218
Uploads: 5
Rekao HVALA: 3
Zahvalili mu 22 puta u 21 Postova
Instrumenti: sa dirkama...
mykeli befindet sich auf einem aufstrebenden Ast
Standard Tamburin

Tamburin se od ostalih bubnjeva razlikuje po mnogim obilježjima. Ima izuzetno uzak obruč (oko 5-6 cm) tj okvir od drveta ili metala. Ima samo jednu opnu, dok je s druge strane obruč otvoren. U uskim prorezima duž drvenog okvira smješteni su po parovima metalni tanjurići. S obzirom da oni prilikom udara o opnu zveckaju metalnim zvukom, tamburin predstavljaju kombinaciju opnozvučne i metalozvučne udaraljke.
Instrument se druži u lijevoj ruci za drveni obruč a svira na više načina:
a) najčešće pojedinačnim udarima – skupljenim prstima, donjim dijelom dlana, ručnim zglobom, laktom, koljenom;
b) ritmiziranom kombinacijom udara – samo po koži; samo po okviru ili naizmjenično (po koži dlanom, a po okviru
prstima);
c) trešenjem instrumenata – čime se tanjurići proizvode tremolo;
d) trljanjem kože palcem – čime se ostvaruje šum nalik na tremolo;
e) udarom po koži palicama – tada se drži na nekoj podlozi ili koljenima.

Zvuk tamburina je svijetao i vedar pa je čest u plesnoj glazbi, ali i opernoj i baletnoj.
Tamburin potječe s Bliskog i Srednjeg Istoka. Nalazimo ga kod mediteranskih naroda. Kod nas ga nazivaju i daire ili def.
__________________
Procitajte pravilnik!

mykeli je offline   Reply With Quote
Star 23.05.2008, 11:29   #6
mykeli
Veteran
 
mykeli's Avatar
 
Registrovan/a dana: 07.06.2005
Mjesto: Pirot
Godina: 52
Postovi: 858
Downloads: 218
Uploads: 5
Rekao HVALA: 3
Zahvalili mu 22 puta u 21 Postova
Instrumenti: sa dirkama...
mykeli befindet sich auf einem aufstrebenden Ast
Standard Bongo I Konga

Ovo su bubnjevi afričkog podrijetla ali odomaćeni u latinoameričkom folkloru. Javljaju se u paru, s izvjesnom razlikom u veličini, a time i zvučnosti. Opna pokriva samo gornji otvor valjkastog tijela, dok je donji kraj otvoren.
Razlikuju se u dužini rezonatora i oblika. Kod bongosa rezonator je pravilan valjak, a visina nevelika: oko 25-30 cm; kod kongasa je visina znatno veća: oko 70-80 cm; a promjer rezonatora se sužava prema donjem kraju. Stoga je i zvuk bongosa svjetliji i viši, a kod kongosa dublji i zatvoreniji. Nijanse zvučnosti variraju i od načina udara. (Bliže centru je dublji i mukliji zvuk.) U folkloru se po opnama udara prstima. Moguće je i udar palicama pa je bongos čest u sastavu «baterije». Bongo (bubnjić kubanskog podrijetla), pridržava se laktom; dok se konga stavlja na postolje.
Njihove se dionice najčešće improviziraju. Ako to nije slučaj notacija se piše na jednoj crti i to za mali bubanj iznad, a za veći ispod nje.
__________________
Procitajte pravilnik!

mykeli je offline   Reply With Quote
Star 23.05.2008, 11:30   #7
mykeli
Veteran
 
mykeli's Avatar
 
Registrovan/a dana: 07.06.2005
Mjesto: Pirot
Godina: 52
Postovi: 858
Downloads: 218
Uploads: 5
Rekao HVALA: 3
Zahvalili mu 22 puta u 21 Postova
Instrumenti: sa dirkama...
mykeli befindet sich auf einem aufstrebenden Ast
Standard Metalni Idiofoni - činele

Izrađeni su od kovane bronce ili mesinga u obliku tanjuraste ploče (talijanski piatti). (Najkvalitetniji su kineski ili turski.) Neodređene su visine zvuka.
U središtu se nalazi ispupčenje s prorezom, kroz koji je provučena uzica ili remen koji služi za držanje instrumenta.
Najčešće se upotrebljavaju u paru okrenuti jedan prema drugom svojim izdubljenim stranama. Zvuk se ostvaruje njihovim međusobnim udarom. Pri vodoravnom kretanju zvuk je oštriji nego pri vertikalnom.
Moguće je koristiti i samo jedan činel (tanjur) koji se objesi ili drži rukom u vodoravnom položaju (kao u sastavu «baterije»). Tada se zvuk dobiva udarom palice (metalne - od triangla, drvene – od malog bubnja, meke, filcane od velikog bubnja ili timpana) – ovisno o željenoj oštrini i snazi. (Na taj se način koristi u manjim sastavima rock i jazz-glazbenika, te za potrebe zabavnih orkestara.)
Osim pojedinačnih udara, palicama (osobito s dvije) se izvodi i tremolo.
Zbog snažna metalnog i oštrog zvuka, činele se koristi pri zvučnim kulminacijama orkestra. Zvuk je i veoma trajan. Prislanja se prislanjanjem činela na grudi ili, ako je ostvaren palicom, stavljanjem ruke na metalnu ploču.
Ukoliko se želi da slobodno odzvuče, nakon udara ih se razdvoji i podigne uvis, kako bi se zvuk što slobodnije širio.
Kao koloristički dodatak prozračnoj piano i pianissimo instrumentaciji koriste se na 3 načina:
- lakim «trljanjem» ivica jedne o drugu čime se dobiva tihi šum u tremolu ili
- mekom palicom što također izaziva tihi šum u tremolu
- te pojedinačni, kratki dodiri dviju činela.
(U plesnim ansamblima u sastavu «baterije» koristi se i tzv. kontračinele. Konstruirane su tako da se njihov udar ostvaruje pritiskom noge na pedal. Postavljene su vodoravno na zajedničku osovinu, s tim što je jedna učvršćena, a druga se mehanizmom pokreće vertikalno i udara. Ova se konstrukcija naziva hi-hat. Njima se obilježava ravnomjernost ritmičkih jedinica.
Činele se notiraju samo ritmički, na jednoj crti. Ako se ipak koristi linijski sistem, on nosi bas-ključ, a piše na visini tona c ili e.
__________________
Procitajte pravilnik!

mykeli je offline   Reply With Quote
Star 23.05.2008, 11:30   #8
mykeli
Veteran
 
mykeli's Avatar
 
Registrovan/a dana: 07.06.2005
Mjesto: Pirot
Godina: 52
Postovi: 858
Downloads: 218
Uploads: 5
Rekao HVALA: 3
Zahvalili mu 22 puta u 21 Postova
Instrumenti: sa dirkama...
mykeli befindet sich auf einem aufstrebenden Ast
Standard Triangl

Neodređene je tonske visine. To je savijena metalna (čelična) šipka u obliku trokuta na vrhu s otvorom za rezonanciju. Nametljiva je zvuka. Vješa se na kožnu vrpcu i udara čeličnim ili drvenim štapićem.
Brzim izmjenjivanjem udaraca po dvjema stranicama trokuta moguće je izvesti tremolo.
__________________
Procitajte pravilnik!

mykeli je offline   Reply With Quote
Star 23.05.2008, 11:31   #9
mykeli
Veteran
 
mykeli's Avatar
 
Registrovan/a dana: 07.06.2005
Mjesto: Pirot
Godina: 52
Postovi: 858
Downloads: 218
Uploads: 5
Rekao HVALA: 3
Zahvalili mu 22 puta u 21 Postova
Instrumenti: sa dirkama...
mykeli befindet sich auf einem aufstrebenden Ast
Standard Tam-tam

To je instrument kružnog tanjurastog oblika od bronze ili neke druge metalne legure. Neodređene je tonske visine. Nema ispupčenje na sredini kao činele. Većeg je promjera od njih – najmanje 1 metar. Krajevi su mu savijeni. Udara se specijalnom (maljem) palicom s krupnom, loptastom glavom od mekog materijala, većinom filca.
Koristi se vertikalno obješen pomoću konopa provučenog kroz rupu na rubu tanjuraste ploče. Udara se po sredini. Zvuk je puniji, dublji, tamniji i manje oštar od zvuka činele i vrlo trajan.
Uslijed veličine ploče i udara po sredini, čiji se impuls postupno širi prema krajevima – sluhomse opaža svojevrsno pojačanje zvuka nakon udara.
Veoma mu je sličan gong.
__________________
Procitajte pravilnik!

mykeli je offline   Reply With Quote
Star 23.05.2008, 11:32   #10
mykeli
Veteran
 
mykeli's Avatar
 
Registrovan/a dana: 07.06.2005
Mjesto: Pirot
Godina: 52
Postovi: 858
Downloads: 218
Uploads: 5
Rekao HVALA: 3
Zahvalili mu 22 puta u 21 Postova
Instrumenti: sa dirkama...
mykeli befindet sich auf einem aufstrebenden Ast
Standard Gong

I gong i tam-tam potječu s Dalekog Istoka. Gong ima metalni disk, ali je određene tonske visine jer ima širi rub tj. dio na krajevima koji je savijen. To čini treperenje pravilnijim nego kod tam-tama. Na sredini ima ispupčenje. Gongovi se izrađuju u različitim veličinama odnosno različitim štimanjima. Promjer (od 100 cm na niže) i masa gonga određuju visinu tona u rasponu od C do g2.
__________________
Procitajte pravilnik!

mykeli je offline   Reply With Quote
Odgovor

Favoriti

Oznake
membranofoni, udaraljke

Alati tema
Display Modes

Vaše dozvole
Ne možete postavljati Nove Teme
Ne možete poslati Odgovora
Ne možete postavili Privitke
Ne možete uređivati vaših Postova

BB-Kod je Uključeno.
Smajlići su Uključeno.
[IMG] Code jeUključeno.
HTML-Kod je Isključeno.

Brzi pregled


Trenutno vrijeme na Forumu 21:00


Forum Yu-Midi.org pokreće vBulletin 3.8.1 (Deutsch)
Copyright ©2005 - 2024, Jelsoft Enterprises Ltd. .
Dizajn i izrada sajta www.neospindle.com
Prava zaštićena od strane www.yu-midi.org
ForumForum Privatne porukePrivatne poruke UP/Down CentarUpload/Download Centar TekstoviTekstovi VestiVesti TutorialTutorial AdresarAdresar KalendarKalendar Lista članovaLista članova FacebookFacebook DonacijeDonacije