|
|
Početna | Registracija | Pravilnik i ČPP | DONACIJA | Lista Korisnika | Društvene Grupe | Kalendar | Pretraga | Današnje poruke | Markiraj sve Forume kao pročitane |
Kutak za harmonikaše Pravo mesto, za pravo pitanje ;) |
![]() |
|
Alati tema | Display Modes |
|
![]() |
#1 |
Moderator
|
![]()
AURA Iako je pocetkom19 veka razvijeno nekoliko muzickih instrumenata na bazi oscilovanja slobodnih jezicaka, pravi istorijat razvoja harmonike pocinje ipak od 1821god. U Nemackoj je te godine shesnaestogodishnji mladic Kristijan Fridrih Ludvig Bushman / 1805-1864/ konstruisao mali instrument sa usnim duvanjem od 15 jezicaka sa razlicite tonove.Mladi Bushman je svoj talenat nasledio od oca Johana Davida Bushmana /1775-1852 / izuzetnog majstora za izradu muzickih instrumenata, koji je izmedju ostalog izradio instrumente "AEOLIDIKON" i " TERPODION" Fridrih je radio u radionici muzickih instrumenata sa ocem kada je imao samo 11 godina, a sa 15 god. je uspeshno radio u Berlinu na izradu i remontu orgulja.Fridrih Bushman je otkrio da slobodni celicni jezicci mogu da stvaraju tonove ako su vezani smolom u jedinstveni blok i rasporedjeni u male drvene kanale.Sa tim saznanjem izradio je model i prototip takvih instrumenta i nazvao ga " AURA " Kristijan Fridrih Bushman je te iste 1821godine, registrovao prvi patent u Evropi za svoj novi muzicki instrument. Patent mu je priznat, iako je istovremeno na slicnom konceptu instrumenata radio Anton Hakel u Becu 1818godine.Hakel je svoj instrument nazvao "fisharmonium". Bushmanova tzv."AURA" mada je imala grub dizajn, omogucavala je stvaranje tonova u hromackoj muzickoj skali duvanjem vazduha iz usta sviraca.Po osnovnom konceptu ovaj instrument nesumljivo bio je veoma slican danashnjim usnim orguljama ili usnoj harmonici. Kristijan Bushman je dao opis svog instrumenta 1828god. u pismu koje je uputio bratu Edvardu. Opisao ga je kao pogodnog za melodisko sviranje i istovremeno kao instrument tipa "terpodion". Izmedju ostalog u tom pismu on pishe: "Novi instrument je stvarno neverovatan. U celosti iznosi cetiri inca u precniku...ali mi daje 21notu, koje mogu postici bez tastature,harmoniju od 6 tonova i mogucnost da drzim notu koliko god dugo zelim". Bushman je dalje eksperimentisao i dodao instrumentu meh, radi laksheg stvaranja konstantne vazdushne struje, prilagodjavao ga efikasnijem rukovanju i postizanju punijih i glasnih tonova. Kao rezultat njegovog daljeg istrazivanja,konstruirao je novi instrument naredne 1822god. sa mehom koji se rucno otvarao i zatvarao, sa tastaturom i dugmadima, dodatim poklopcima za poboljshanje vazdushne kompresije i sa zaptivenim klapnama pri oscilacijama jezicka. Ovaj instrument bio je, ustvari, "rucna aeolina" /hand-aeoline/ Prema konstrukciji ovog instrumenta i tehnickom reshenju, moze se realno oceniti da je to prvi i pravi prototip harmonike. Taj instrument Bushman je nazvao " koncertina" /konzertina/.
|
![]() |
![]() |
Sledeći član vam se zahvalio shtimerserviser za ovaj koristan post: | Vaxter (19.08.2009) |
![]() |
#2 |
Godfather
|
![]()
Dell, ovo bi moglo da se lagano slaze u enciklopediju...
Taman da vezbash... ![]()
__________________
I'm gonna make him an offer he can't refuse. |
![]() |
![]() |
![]() |
#3 |
Satriani
Registrovan/a dana: 22.07.2008
Mjesto: Mostar, Hercegovina
Postovi: 2.525
Downloads: 681
Uploads: 10
Rekao HVALA: 25
Zahvalili mu 324 puta u 277 Postova
Instrumenti: Yamaha Tyros3, Bugari Banger Exclusive, Roland Fantom G7, Yamaha V50, Hohner Atlantic IV
Interesi: Muzika, Informacijske tehnologije, Biciklizam
![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() |
![]()
vidis, dobra ideja, cimnem te na msn
![]()
__________________
I'm the one who knocks... |
![]() |
![]() |
![]() |
#4 |
Moderator
|
![]()
KONCERTINA Bushmanov instrument, koji je on nazvao "koncertina", koristio je kasnije Carls Vitson /1802-1875/ pri stvaranju svog patenta za "SINFONIJUM" 1825godine u Londonu. Sinfonijum je instrument predhodnik engleskom sistemu koncertine, koga je takodje konstruisao cuveni Carls Vitson.On je svojim radom omogucio razvoj jedne posebne grupe i danas popularnih instrumenata iz familije harmonika, koja je nazvana opshtim imenom KONCERTINA. Carls Vitson je u cetrnaestoj godini ushao u fabriku muzickih instrumenata svoga strica, i vec tri godine kasnije radio je kao prodavac inctrumenata u radnji svog oca.Muzicki instrumenti su ga fascinirali i on je poceo krajnje ozbiljno da ih izucava. Carls Vitson je u Engleskoj patentirao svoju koncertinu 1829god. i naredne 1830god. izradio njen prvi model. Uspostavio je polazne standardne karakteristike ovog instrumenta, i to shestostrani geometriski oblik i 48 dugmadi. Dao je veliki doprinos razvoju prstometa za sviranje na tzv. engleskom sistemu koncertine. Nastavio je sa radom i kontinualno je unapredjivao koncertinu narednih nekoliko decenija. Nastale su razlicite verzije i tipovi instrumenata, da bi cak konstruisao jedan model na koji je dodao klavirsku tastaturu.Buson je to nazvao "organ akordion".Taj instrument je 1859 godine imao raspon tonova od tri oktave i tastaturu sa dirkama.Od 1850 god. pocela je proizvodnja koncertine Carlsa Vitsona u verzijama tenor, bariton i bas.Najverovatnije je razvoj i popularnost ove Vitsonove koncertine, koja je postala poznata kao engleska koncertina, usporio prihvatanje harmonika klavirskog tipa od strane izvodjaca i muzicara u Engleskoj sve do 20 veka. Rad na razvoju koncertine odveo je Carlsa Vitsona u oblast naucnih istrazivanja, tako da je on postao jedan od najvecih i najpoznatijih naucnika svog vremena u oblasti akustike, fizike i elektrotehnike. Iako je imao samo 21 godinu, u januaru 1824godine objavio je znacajan naucni rad u oblasti teorije muzike pod naslovom "Harmonik dijagram" (The Harmonic Diagram). To je bio njegov pocetak plodnog naucnoistrazivackog i stvaralackog rada u oblasti muzike, kojim se bavio uporedo sa drugim naucnim aktivnostima.
|
![]() |
![]() |
![]() |
#5 |
Moderator
|
![]()
AKORDION Pocetni dizajn "rucne aeoline" Fridriha Bushmana doziveo je vremenom mnogo promena i konstrukcionih unapredjenja. Kao rezultat stalnog usavrshavanja nastajali su novi pronalasci. Tako je cudnovati Belcija jermenskog porekla, Kiril Demijan /1772-1847/ doshao do senzacionalnog reshenja i patentirao harmoniku, "AKORDION" u Parizu 06 maja 1829godine. Iako je to bio mali instrument sa mogucnoshcu stvaranja tonova u rasponu od dve oktave, bio je od izuzetnog znacaja za dalji razvoj harmonike. Demijan je u svom modelu imao bas akorde ( po kojima je i dao ime instrumentu ) i registre, shto je zacudjujuca inventivnost i vizionarstvo za to vreme. Pri pritisku na jedno dugme , njegova harmonika mogla je da svira tonove istovremenim oscilovanjem jednog ili pak cetiri jezicka ( tri jezicka su mogla da budu bez tona blokadom vazdushnog strujanja kao pobude uz pomoc registra ). Kiril Demijan je proizvodio harmonike u Becu u sopstvenoj radionici sa svoja cetiri sina, od kojih su Gvido (Gwidoe) i Karl (Karl) bili posebno talentovani instrument-majstori. Osnovali su zajednicku porodicnu firmu u Becu, koju su nazvali " C. Demian& Sons" i dugo godina proizvodili harmonike, koje su izvozili u vishe zemalja sveta. Zahvaljujuci najvishe njima, Bec je bio svecki centar razvoja i proizvodnje harmonika u to vreme. Poseban doprinos razvoju harmonike, kao instrumenta koji je tada imao koncepciju samo sa fiksnim akordima na basu, pored Kirila Demijana, dao je Francuz Pjer Monishon (Pierre Monichon), koji je prvi uocio ovaj nedostatak i shvatio potrebu razvoja slobodnog bas sistema ( free bass) ili melodiskog basa na harmonici kako bi se proshirile njene muzicke mogucnosti. Istrazivanjima na razvoju i unapredjenju harmonike bavilo se vishe istrazivaca i konstruktora istovremeno, radeci nezavisno jedan od drugog. Tako je instrument-majstor Rihter ( Richter ) u Bohemiji ( pokraini danashnje Ceshke, koja se tako zvala u vreme protektorata Nemacke na tom prostoru ) najvishe radio na usavrshavanju dizajna harmonike u prvoj konceptualnoj razvojnoj fazi. Razvio je jednu verziju instrumenta 1826godine, koji je imao 10 kanala i 20 celicnih jezicaka, sa odvojenim duvanjem i oscilovanjem jezicaka u plocicama rasporedjenim na obe strane drvenog grebena od kedrovine. rihterova poboljshanja bila su usmerena na korishcenje dijatonske skale i njegova reshenja su postala standardna tonska konfiguracija, koja je primenjena na instrumentu koji su evropljani kasnije nazvali usna harmonika.
|
![]() |
![]() |
![]() |
#6 |
Moderator
|
![]()
POCETNI RAZVOJ I USAVRSHAVANJE HARMONIKE Patenti Bushmana i Demijana otvorili su shiroki razvojni put do moderne harmonike kakvu danas imamo. Tako su 1830 godine u Belgiji Carls Bufet ( Charles Buffet) i u Francuskoj Furno (Fourneax) i Buson (Busson), proizvodili harmonike sa 10 do 12 dugmadi u primu i dva dugmeta na basu. Demijan je takodje proizvodio instrumente koje je nazvao "rucna harmonika" (handharmonica). Adolf Miler (Adolph Muller) je 1835godine proizvodio 6 varijanti dijatonskih harmonika, sa kljucem: C, D ili G. Ali izgleda da pored svega popularnost harmonike nije rasla sve do 1850godine, kada je krenuo njen intezivni razvoj. Do tada su bile popularne druge grupe instrumenata koji funkcionishu na principu slobodnih jezicaka, a razvoj harmonike je relativno bio u zastoju.
|
![]() |
![]() |
![]() |
#7 |
Moderator
|
![]()
RAZVOJ SRODNIH INSTRUMENATA UZ RAZVOJ HARMONIKE Razvoj moderne harmonike odvijao se uz stalno usavrshavanje prvobitnih patentnih reshenja, kroz brojne varijante i proizvodnju srodnih instrumenata.Instrument koji je stvarao tonove za 4 oktave i sa tonskim registrima nazvan "HROMATINA",razvijao je u Bavarsoj G.Mirvald (G.Mirwald). Instrument " AUTOFON", patentiran je u Njujorku 1880god. " FLUTA POLKA",patentirana je 1851god. od strane Busona, i imala je dva reda slobodnih jezicaka. Leterne je 1854god. u Parizu patentirao slican instrument sa dva seta jezicaka sa pojacanjima, shto se kasnije pokazalo kao pravo reshenje za harmoniku. " FISHARMONIUM " je razvio A.Hakel u Becu, a kasnije je Bushman ovaj instrument kombinovao sa " TERPODIONOM " i za taj novi muzicki instrument dobio zlatnu medalju na izlozbi u Hamburgu 1838god. Realizovano je josh nekoliko varijanti i modifikacija drugih instrumenata od ovih pomenutih, koji su bili patentirani u drugoj polovini 19 veka, ukljucujuci i " PEDAL HARMONIKU ", koja je imala nozni sistem za stvaranje vazdushne struje.
|
![]() |
![]() |
![]() |
#8 |
Početnik forumacije!
Registrovan/a dana: 08.09.2009
Postovi: 2
Downloads: 0
Uploads: 0
Rekao HVALA: 0
Zahvalili mu 0 puta u 0 Postova
![]() |
![]()
Pozdrav svim ljudima dobre volje ovde na forumu... evo kao novi clan hteo sam da napisem moj prvi post, pa sam hteo to da ucinim ovde u ovoj temi, nadam se da mi necete zameriti ako prekidam seriju postova shtimerservisera...Tema je jako dobra i predtavlja opstu kulturu jednog harmonikasa... Dugo sam po netu trazio te istorijate harmonika...ali nisam bas nigde nasao nesto puno detaljnije...
Ja trenutno sviram sonolu,ali je fazi zamena...hocu da uzmem dalapu... E sada.. cuo sam price da se od valjda 60-76 god. u dallapi stavljao taj suvi zig, i da je na tonovima pisalo dallape... da je posle 76 valjda pocelo sa ugradnjom nekih tonova na M...zaboravio sam kako se zove...Medjutim ono sto me najvise zaintrigiralo je izbalansiranost harmonike, pa se nadam da ce shtimerserviser nesto o tome pisati..Naime, te dallape do 76 valjda, su bile neverovatno balansirane...kad mi je covek pricao o tome..ja sam ga slusao, a u sebi mislio..jao sta ovaj trabunja...A onda mi je izneo nekoliko dallapa...jednu iz 56, jednu 68, i jednu 78 cini mi se...Ove do 76 su valjda sve imale jednoosovinsku klavijaturu..a ove posle su imale dvoosovinsku..nemojte me drzati za rec, jer sam primio puno podataka odjednom.. U svakom slucaju, ova iz 78...je laksa..kad se izmeri..i ima savrsenu klavijaturu..kao guerrini... Medjutim..kad stavite tu harmoniku na sebe rekli bi da ima 30 kila... A onda sam uzeo ovu iz 68 i 56..... koje su na vagi teze..ali kad je stavite na sebe neverovatno, ali lakse.. Tada sam se uverio da ta prica o balansiranju nije bezveze... Pa bih voleo cuti nesto na ovu temu kad dodje na red, ako je moguce. Hvala unapred. Pozdrav svima. |
![]() |
![]() |
![]() |
Favoriti |
Alati tema | |
Display Modes | |
|
|