Korisničko Ime
Lozinka
Registracija


Nazad   YU-MIDI Muzički Portal - Muzičarski forum > Ostali Instrumenti > Gudački instrumenti

Gudački instrumenti Viole, Violine, Čela, Kontrabas...

Odgovor
 
Alati tema Display Modes
Star 23.05.2008, 10:51   #1
mykeli
Veteran
 
mykeli's Avatar
 
Registrovan/a dana: 07.06.2005
Mjesto: Pirot
Godina: 54
Postovi: 858
Downloads: 218
Uploads: 5
Rekao HVALA: 3
Zahvalili mu 22 puta u 21 Postova
Instrumenti: sa dirkama...
mykeli befindet sich auf einem aufstrebenden Ast
Standard Harfa

Harfa je žičani instrument u obliku trokutastog okvira, visokog oko 180 cm.
Okvir se sastoji iz 5 osnovnih dijelova. Osnovu na kojoj je cijeli instrument počiva čini postolje u čijim su prorezima smješteni pedali za preštimavanje žica. Na postolju stoji šupalj stub, kroz čiju unutrašnjost prolaze čelične poluge što povezuje pedale s gornjim dijelom mehanizma za preštimavanje Ukoso prema postolju postavljen je drugi krak okvir koji čini rezonantno tijelo. Treću stranu okvira čini drveni vrat, izvijen u obliku položenog slova S. Kroz njega su provučeni vijci koji drže žice. Oni se mogu posebnim ključem zatezati, čime se podešava osnovno štimanje žica. Zajednicu s vratom čini most u kojem se nalazi gornji dio mehanizma za preštimavanje žica. On je povezan s pedalima. Oni se mogu postaviti u 3 razna položaja.
U gornjem položaju, pedal je opušten i žica zvuči cijelom svojom dužinom. Ako se pedal pritisne i zakači u srednji položaj, dužina žice ne skraćuje pa ona daje ton viši za 1/2 stupnja. U donjem položaju, žica se još više skrati i povisi ton za još 1/2 stupnja.
Dakle, iz svake se žice mogu izvući po 3 tona različite visine. Jedan pedal mehanizmom zahvaća istovremeno žice istoimenih tonova u svim oktavama i njihove kromatske varijante. Tako imamo 7 pedala – za lijevu nogu 3 – D, C i H, a za desnu 4 – E, F, G i A.
Harfa ima 47 žica (46 ili 48 ugođenih na dijatonsku ljestvicu Ces-dura. Tonski je opseg harfe 6 i pol oktava: od Ces1 do fes4 ili as4. Orijentacija svirača među žicama je olakšana time što su sve C-žice obojeno crveno, a sve F-žice plavo. Bas žice (njih 11 – do F) imaju čelično ili svileno jezggro, omotano metalnom niti, a ostale su od crijeva ili od najlona.


TEHNIKA I TON


Harfa se svira s po 4 prsta obje ruke. Mali prst se zbog kratkoće ne upotrebljava. Svirač sjedi iza harfe koja mu je oslonjena na desno koljeno i rame. Desna ruka zbog položaja svira više registre, a lijeva je slobodnija i može prema potrebi zahvatiti svaku žicu.
Zbog tehnike pedala nije izvodljiva kromatika, kao ni istovremeno zvučanje dva kromatski različita vida istog stupnja (npr. c i cis). Kromatika je djelomično moguća jedino enharmonijskom zamjenom tonova. Ona pomaže i pri ponavljanju tonova. Istovremeno se mogu pritisnuti najviše 2 pedala. Enharmonija omogućava i podešavanje žica da zajedničkim zvukom daju samo jedan akord. Ova se mogućnost primjenjuje pri izvođenju glissanda – tipičnog načina sviranja na harfi. Izvodi se prevlačenjem prsta preko niza žica i to naniže, od svirača – palcem, a naviše, ka sviraču – kažiprstom. Može se izvoditi i s obje ruke istovremeno i to u istom pravcu i u suprotnim pravcima.
(Žice se mogu podesiti i na cijelotonsku i pentatonsku ljestvicu, sve dijatonske ili jedan akord.)
Akordi čine glavno i najkarakterističnije područje ovog instrumenta. Jednom se rukom zahvaća najviše 4 tona akorda. Moguće je izvoditi veće intervalske raspone, npr. decima – stoga su najčešći mješovito postavljeni akordi. Ukoliko su razloženi u širokom rasponu izvode se s obje ruke naizmjenično.
Svaki se akord na harfi izvodi u arpeggiu – brzom razlaganju. Ukoliko se to ne želi stavlja se oznaka: non arpeggiato ili strappato (tal. otkinuto, iščupano) ili plaqué (franc. slijepljeno; čita se: plake) ili grafički: srednjom - uglatom zagradom ([) duž napisanog akorda.
Od posebnih se efekata često koriste flageoleti. Redovito se koristi oktavni. Pri tome ista ruka vrši i dodir i trzaj žice. (Notiraju se za oktavu niže od željenog zvuka, a iznad note se stavi kružić.) Zbog kolorističkih se efekata često primjenjuju u impresionizmu.
Ukoliko se žele izvedsti staccato tonovi treperenje žice se nakon trzaja zaustavlja dlanom. (Ovi prigušeni tonovi označavaju se francuskim izrazom: sons étouffés (čita se: sonzetufé) ili grafičkom oznakom koja izgled kao križ na nuli).
Trileri su prilično nespretni za izvođenje. Izvodljiva je samo jedna vrsta nazvana bisbigliando (čita se: bisbiljando; tal. šapčući, šumoreći). To je tiha repeticija tona koja se ostvaruje naizmjeničnim trzanjem objema rukama.
Oštriji se zvuk postiže sviranjem neposredno uz rezonantni korpus (okvir) (tal. «alla cassa», franc. pres de la table (čita se: pre d'la tābl) koji se grafički označava kao valovi. Sličan, oštri i metalni zvuk može se dobiti i na normalnoj visini sviranja, tj. sviranjem na oko polovine žica ali trzanjem s noktima umjesto s jagodicama prstiju. (Označava se horizontalnim polumjesecom ili slovom V.)

Odzvuk žica kod harfe, koji se ne može uvijek i stalno prigušivati, čini smetnju razgovijetnom izlaganju melodije na harfi. Ona je tipičan akordski instrument. Upotrebljava se najviše u sklopu pratnje ili kao izvor kolorističkih efekata. U orkestru se najčešće susreće u tihim i po fakturi prozračnim dijelovima skladbe. Ona nije prodoran instrument. Njen je zvuk poetičan i srebrnast; njena je priroda lirska. Jedino kad se ona može probiti kroz veću zvučnu masu drugih instrumenata jeste kad svira glissando.. Njen zvuk je lijep, no lako zamori slušatelj; postaje nametljiv, pa se stoga rijetko koristi solistički.
__________________
Procitajte pravilnik!

mykeli je offline   Reply With Quote
Star 23.05.2008, 10:53   #2
mykeli
Veteran
 
mykeli's Avatar
 
Registrovan/a dana: 07.06.2005
Mjesto: Pirot
Godina: 54
Postovi: 858
Downloads: 218
Uploads: 5
Rekao HVALA: 3
Zahvalili mu 22 puta u 21 Postova
Instrumenti: sa dirkama...
mykeli befindet sich auf einem aufstrebenden Ast
Standard Gusle

Gusle su srpski narodni muzički instrument sa jednom, ili eventualno dve žice. Najčešće su napravljene od javorovog drveta. Kao jednožičani instrument, gusle se sreću u Srbiji, Crnoj Gori, Bosni, Hercegovini i Dalmaciji. Gusle iz Like i Bosanske Krajine uglavnom imaju dve žice.

Žice su napravljene od trideset upredenih konjskih dlaka, kao što je slučaj i sa strunom gudala. Gudalo se koristi tako što se povlači po zategnutim žicama, proizvodeći oštar i dramatičan zvuk, koji je izuzetno ekspresivan. Gusle spadaju u instrumente za koje je potrebno veliko umeće sviranja.

Same gusle sastoje se od muzičke kutije koja je presvučena životinjskom kožom na koju se nadovezuje dugačak vrat na čijem završetku je izrezbarena životinjska (najčešće konjska) ili ptičija (najčešće orao ili soko) glava.

Pri sviranju, telo gusala se polaže na kolena (u krilo), dok dugačak vrat pridržava dlan jedne ruke.

Gusle su igrale važnu ulogu u istoriji srpske epske poezije budući da su guslari — narodni pevači, opevali događaje iz nacionalne istorije vekovima, sve dok ti tekstovi nisu konačno zapisani. Većina pesama govori o vremenima otomanske vladavine i nacionalne borbe za nezavisnost. Naporima Vuka Karadžića mnoge srpske epske pesme zapisane su i sačuvane već u ranom 19. veku. U nekim knjigama i publikacijama se spominje podatak da su srpske gusle dočekale Fridriha Prvog Barbarosu kada se u 12. veku sastao u Nišu sa srpskim vladarom Stefanom Nemanjom, gde mu je Nemanja ponudio pomoć srpske države u krstaškom ratu. Kažu da je Barbarosa bio zadivljen zvukom gusala i pjevanjem uz njih, pa se mnogo interesovao oko pojedinosti vezanih za gusle.

Gusle daljim poreklom potiču iz srednje Azije, a ne zna se tačno kako su dospele do Srba; neki pretpostavljaju preko Vizantije. Na vrhu gusala je često jarčeva glava kao simbol stočarstva i nomadskih naroda, dok je gudalo najčešće izrađeno u obliku zmije, kao simbol gorštačke ljutine. Kasnije se na guslama sreću likovi nacionalnih junaka, a nije slučajno što se prave od javora, jer javor kao drvo ima simboliku u srpskoj prethrišćanskoj religiji i označavao je kult predaka. Takođe se uz gusle slave preci.

Gusle se još sreću i u Siriji, a kod Lužičkih Srba se sreće gudački instrument pod nazivom husle. Takođe, Srbi koji su menjali veru i primali Islam, bili su zadržali običaj opevavanja svojih muslimanskih junaka uz gusle. Danas se ovaj običaj kod njih gotovo izgubio.
__________________
Procitajte pravilnik!

mykeli je offline   Reply With Quote
Star 16.09.2008, 21:05   #3
jeftabgd
Belaj boy
 
Registrovan/a dana: 16.01.2008
Mjesto: Beograd
Postovi: 654
Downloads: 534
Uploads: 18
Rekao HVALA: 0
Zahvalili mu 70 puta u 56 Postova
Instrumenti: Korg Pa-800,Dallape,Guerrini.
Interesi: sakupljanje mp3,narodna kola
jeftabgd ist zur Zeit noch ein unbeschriebenes Blatt
jeftabgd pošalji poruku preko MSN messengera
Standard

Mykeli,pa ti se ne zezas.Svaka cast,jos jednom.Ovde sam procitao mnogo stvari koje nisam znao.Veoma zanimljivo.
jeftabgd je offline   Reply With Quote
Odgovor

Favoriti

Oznake
instrumenti, klasicni, zicani

Alati tema
Display Modes

Vaše dozvole
Ne možete postavljati Nove Teme
Ne možete poslati Odgovora
Ne možete postavili Privitke
Ne možete uređivati vaših Postova

BB-Kod je Uključeno.
Smajlići su Uključeno.
[IMG] Code jeUključeno.
HTML-Kod je Isključeno.

Brzi pregled


Trenutno vrijeme na Forumu 21:01


Forum Yu-Midi.org pokreće vBulletin 3.8.1 (Deutsch)
Copyright ©2005 - 2025, Jelsoft Enterprises Ltd. .
Dizajn i izrada sajta www.neospindle.com
Prava zaštićena od strane www.yu-midi.org
ForumForum Privatne porukePrivatne poruke UP/Down CentarUpload/Download Centar TekstoviTekstovi VestiVesti TutorialTutorial AdresarAdresar KalendarKalendar Lista članovaLista članova FacebookFacebook DonacijeDonacije