Korisničko Ime
Lozinka
Registracija
YU-MIDI Marketing


Nazad   YU-MIDI Muzički Portal - Muzičarski forum > Ostali Instrumenti > Klaviri i sl.

Klaviri i sl. Koncertni, polu-koncertni, pianina, hrapsodiri, hrapsikordi...

Odgovor
 
Alati tema Display Modes
Star 15.09.2012, 19:00   #1
vlado3399
Početnik forumacije!
 
Registrovan/a dana: 15.06.2012
Mjesto: Bujanovac
Postovi: 6
Downloads: 0
Uploads: 3
Rekao HVALA: 0
Zahvaljeno 2 puta u 1 Postu
Instrumenti: Korg iS50, Korg Pa80 16MB HD
Interesi: Muzika, kompjuteri, automobili..
vlado3399 ist zur Zeit noch ein unbeschriebenes Blatt
Standard Sve o klaviru

Klavir je instrument sa dirkama kod kojeg se ton proizvodi udarom filcem prekrivenim čekićem o metalnu žicu. Zbog svojih velikih tehničkih i izražajnih mogućnosti klavir je jedan od instrumenata sa najbogatijom muzičkom literaturom. Opseg klavira obuhvata tonove od subkontra A (2A) do c5. Muzika za klavir najčešće se piše u dva linijska sistema. Gornji sistem se uglavnom izvodi desnom rukom, i najčešće se zapisuje u violinskom ključu dok se donji sistem uglavnom izvodi levom rukom i zapisuje u bas ključu. Izvođač čiji je instrument klavir zove se pijanista.

Klavir je naslednik čembala, klavikorda i drugih nekadašnjih instrumenata sa dirkama. Opšteprihvaćeno mišljenje je da je izumitelj klavira Bartolomeo Kristofori, koji je svoju ideju po prvi put realizovao oko 1720. godine, tako što je umesto tada korišćenog mehanizma gavranovih pera koja okidaju žicu napravio sistem čekića koji zvuk proizvode udarcem o žicu. Time je postigao zavisnost jačine odsviranog tona od jačine udara prsta na dirku što je u to vreme bila novost, jer se ranije okidanjem žice preko mehanike dirki mogla postizati samo jedna jačina tona. Zbog ovoga su se prvi klaviri nazivali „piano e forte“ (ital. piano e forte - tiho i glasno). Piano e forte je prvi počeo praviti Gotfrid Zilberman (Gottfried Silberman), nemački izrađivač instrumenata sa dirkama. Njegovi učenici su nastavili proizvodnju ovih instrumenata i usavršavali je u Engleskoj i Beču, po kojima su razvijeni mehanizmi dobili imena. Izrada klavira sa bečkom mehanikom bila je najmasovnija na prelazu iz 19. u 20. vek. Vremenom ju je potisnula engleska mehanika, koja je i danas dominantna.



Delovi klavira

Spoljašnji deo klavira čini drveno kućište sa tri noge. Samo kućište ima oblik položene harfe, a na njegovoj gornjoj strani se nalazi poklopac koji se može otvoriti. Dve noge između kojih se nalaze pedali se kao i klavijatura nalaze na prednjem delu kućišta. Treća noga se nalazi na zadnjem delu kućišta.
Unutar kućišta nalazi se okvir napravljen od čelika ili livenog gvožđa na kome su zategnute žice čijim vibriranjem se proizvode tonovi. Oko žica za najdublje tonove (od 2A do 1Fis) se nalazi dodatni namotaj bakarnih niti da bi se dobila bolja zvučnost. Po dve žice ima svaki ton od 1G do Ais, a po tri sve ostale (H do c5). Žice su pričvršćene za metalne čivije, čijim se zatezanjem i otpuštanjem klavir štimuje.
Na dnu kućišta se nalazi drveni rezonator sa poprečnim rebrima koji je napravljen od jelovine.




Klavijatura i mehanizam




Klavijatura klavira ima 88 dirki - 52 bele i 36 crnih. Bele dirke su u prošlosti po pravilu prekrivane slojem slonovače, dok se danas za ove svrhe mahom koristi plastika. Njima su predstavljeni dijatonski tonovi C, D, E, F, G, A i H. Na crnim dirkama se sviraju povišeni dijatonsiki tonovi koji nemaju svoje ekvivalente među onima koji su preko belih već dostupni.

Pedali



Pedalima se izražajne mogućnosti klavira obogaćuju. Najčešće upotrebljavan je desni pedal. Njime se prigušivači podižu sa žica, dozvoljavajući im da slobodno vibriraju. Time se ne postiže samo prirodno vibriranje žica nego i slobodna rezonancija među njima.

Levi pedal (ili ital. Una corda) koristi se za postizanje mekog i baršunastog zvuka. Njegovim pritiskanjem se klavijatura pomera malo udesno, zajedno sa celim mehanizmom, pa čekić umesto u tri udara u dve žice, ili umesto u dve u jednu.

Srednji pedal se retko koristi i veliki broj klavira izrađeno je bez njega. Efekti koji se postižu upotrebom srednjeg pedala nisu standardizovani i zavise od proizvođača.

VRSTE KLAVIRA

Pianino instrument je manje veličine namenjen za kućnu upotrebu i napravljen sa svrhom uštede prostora. Ima manji rezonator nego klavir, zbog čega su mu žice raspoređene uspravno (engl. Upright piano). Manji rezonator znači i manji volumen zvuka, ali inače ovaj instrument zvuči isto kao i klavir.



Polukoncertni klavir, kao sto mu ime kaže, ima veličinu polovine koncertnog klavira prema svom rezonatoru. Danas se ovakvi klaviri daleko ređe prave nego ranije, zbog uštede mesta u stanovima. Dok se ranije sviralo u manjim i većim salonima, pa se prema veličini sobe I kupovao klavir, danas to više nije slučaj. Za kućnu upotrebu se kupije pianino, a za koncertne sale, veliki koncertni klavir.



Koncertni klavir ili “Grand piano” ima dužinu od oko 242 cm i koristi se sa otvorenim pokrivačem, jer se tako rezonancija žica u kućistu najbolje čuje i poseduje najbolji kvalitet. Koristi se u gradskim koncertnim halama.



Električni klavir ima prednost da manje košta i zauzima još manje mesta od klasičnog pianina, međutim najveća prednost, je sto ga je moguće svirati u svako doba, jer ima priključak za slušalice, a ako poseduje i dinamiku udarca, razlika prema “pravom” klaviru je zaista minimalna. Osim toga, električni klaviri često poseduju razlicite boje zvukova klavira, orgulje i drugih instrumenata.


Promijenjeno od vlado3399 (15.09.2012 u 19:01 sati)
vlado3399 je offline   Reply With Quote
Ćlan 2 Vam se zahvalio, vlado3399, za koristan post:
nemanja 1982 (15.09.2012), splendid (21.09.2012)
Star 15.09.2012, 19:29   #2
vlado3399
Početnik forumacije!
 
Registrovan/a dana: 15.06.2012
Mjesto: Bujanovac
Postovi: 6
Downloads: 0
Uploads: 3
Rekao HVALA: 0
Zahvaljeno 2 puta u 1 Postu
Instrumenti: Korg iS50, Korg Pa80 16MB HD
Interesi: Muzika, kompjuteri, automobili..
vlado3399 ist zur Zeit noch ein unbeschriebenes Blatt
Standard

Neobicni klaviri

Klavir koji zatvoren izgleda kao klupa:


Otvoren je sasvim normalan klavir:


Klavir od gume, debeo par milimetara, moze da se zamota u rolnu:



Stakleni klavir:


Stakleni pianino:


Stari pneumatski klavir:


Moderan pneumatski klavir:


Automatski klavir:


Nekoliko modela napravljeno je sa dirkama u negativu po ugledu na pretecu klavira – Klavikord:


Futuristicki dizajn klavira:


I ovo je jedan model klavira:


Bogatstvo ideja:


Prakticni dizajn:


Elvisov zlatni klavir:
vlado3399 je offline   Reply With Quote
Star 24.12.2012, 00:16   #3
nokturno
Početnik forumacije!
 
Registrovan/a dana: 23.12.2012
Postovi: 1
Downloads: 0
Uploads: 0
Rekao HVALA: 0
Zahvalili mu 0 puta u 0 Postova
nokturno ist zur Zeit noch ein unbeschriebenes Blatt
Standard

Svaka čast na trudu i lepom doprinosu forumskoj zajednici. Jedino se ne slažem sa konstatacijom da je razlika između akustičnog klavira i električnog minimalna.

Razlika je ogromna, a s' obzirom da ne smem da navodim linkovan izvor svojih tvrdnji zbog pravila foruma (već sam dobio prvu opomenu), citiraću jedan njegov deo:

"...
Učenjem akustičnog instrumenta učenik se uči da slika zvukom koji ima svoju tonsku paletu, gustinu i dubinu, oštrinu ili mekoću. Zvuk koji se prožima u pravcima i perspektivama koje mi odredimo našim pristupom instrumentu. Vođenjem pijanističkog aparata, načinom na koji uzimamo ton, a prevashodno kako čujemo, odslušamo i proživimo delo, možemo da „poniremo“ u „more“ tonskih nijansi, pregiba, alikvota. Sve to čini da se iznedri „živ“ zvuk i otvori duša instrumenta.
Poslednjih godina ne mogu da nađem nijedan pozitivan primer đaka koji je vežbao na električnom klaviru i da je imao zadovoljavajuće beneficije od toga. Postavljeni zadaci na času po pravilu nisu mogli da se sprovode i kod kuće. Posebno je bila izražena problematika u segmentu rada na tonsko – artikulacionoj paleti, dubini tona (sonornosti), pedalizaciji i rada na alikvotnim nizovima te rada na stilskim odlikama. Dosta problema u praćenju nastave nam je pravio i različiti otpor dirki na električnom i akustičnom instrumentu. Električni klavir nema prenosni mehanizam ( nema ni potrebe jer radi na struju ) i otpor dirke je slab ili slabiji nego kod akustičnog klavira. Učenici nisu u situaciji da dovoljno dobro razviju anatomsku predispoziciju i čvrstinu prstiju. „Lomljivi“ prsti ne uzimaju „zdrav“ ton, pijanistički aparat se brzo umara. Počinju da zakazuju i ostali jako bitni elementi izvođaštva. Pijanistički aparat se ne vodi i ne postavlja kako bi trebalo jer uglavnom šta god radili sve zvuči manje – više isto. Postavlja se pitanje – ako je to tako što bi se zamarali razmišljanjem o vođenju aparata ako time ne utičemo na oblikovanje tona. Ako ne moramo da vodimo aparat i ako ne možemo da menjamo zvuk, onda ne moramo ni da stremimo boljoj koncentraciji, slušanju i razvijanju moždanih funkcija odgovornih za kompleksan način razmišljanja ( rasuđivanje, analiziranje, sintetizovanje, evaluacija informacija, donošenje zaključaka ). Nedostatak pravih izazova kod učenika može izazvati zasićenje, jer električni klavir se ne razlikuje puno od drugih igračaka koje Vaša deca već imaju „izgustirane“ i ostavljene po strani ..."


Voleo bih da čujem Vaš osvrt na ovaj deo citiranog teksta.
nokturno je offline   Reply With Quote
Star 24.12.2012, 03:35   #4
Dell
Satriani
 
Dell's Avatar
 
Registrovan/a dana: 22.07.2008
Mjesto: Mostar, Hercegovina
Postovi: 2.525
Downloads: 681
Uploads: 10
Rekao HVALA: 25
Zahvalili mu 324 puta u 277 Postova
Instrumenti: Yamaha Tyros3, Bugari Banger Exclusive, Roland Fantom G7, Yamaha V50, Hohner Atlantic IV
Interesi: Muzika, Informacijske tehnologije, Biciklizam
Dell ist ein LichtblickDell ist ein LichtblickDell ist ein LichtblickDell ist ein LichtblickDell ist ein LichtblickDell ist ein Lichtblick
Dell pošalji poruku preko MSN messengera Dell pošalji poruku preko Skype™ messengera
Standard

Svaka cast momci na trudu
__________________
I'm the one who knocks...


Dell je offline   Reply With Quote
Odgovor

Favoriti

Alati tema
Display Modes

Vaše dozvole
Ne možete postavljati Nove Teme
Ne možete poslati Odgovora
Ne možete postavili Privitke
Ne možete uređivati vaših Postova

BB-Kod je Uključeno.
Smajlići su Uključeno.
[IMG] Code jeUključeno.
HTML-Kod je Uključeno.

Brzi pregled


Trenutno vrijeme na Forumu 13:58


Forum Yu-Midi.org pokreće vBulletin 3.8.1 (Deutsch)
Copyright ©2005 - 2024, Jelsoft Enterprises Ltd. .
Dizajn i izrada sajta www.neospindle.com
Prava zaštićena od strane www.yu-midi.org
ForumForum Privatne porukePrivatne poruke UP/Down CentarUpload/Download Centar TekstoviTekstovi VestiVesti TutorialTutorial AdresarAdresar KalendarKalendar Lista članovaLista članova FacebookFacebook DonacijeDonacije