[tranzit]

@casper

U sustini je kompresor, kada se misli na kompresor koji se upotrebljava za obradu pojedinacnih signala, jedini Tool u audiu kod kojeg se mogu upotrijebiti izvjesni "sabloni", za razliku od kompresora koji se koriste u Master kanalu, odnosno za obradu Master signala. Nisu to potpuno cvrsti "sabloni" ali su odlicna polazna tacka.


Ton-majstori imaju, u vecini slucajeva, neka svoja pravila, kada se radi o upotrebi kompresora, a koja su postavili dugogodisnjim radom. Moj nacin upotrebe kompresora i uopste dinamickih Tool-ova, nije reprezentativan, to jest, potpuno je atipican, pa ne bi bilo produktivno da pisem bas o tome kako ja radim sa kompresorima. Radi toga, daleko je bolje da se osvrnem na tipicnu upotrebu kompresora.

Kompresor je uvijek dobrodosao, za obradu bilo kojeg audio signala i nikada nije visak. Sa parametrima koje sam pobjasnio u gornjem postu, moguce je veoma drasticno utjecati na signal koji se obradjuje, pa i ovdje, kao i u svim ostalim domenima audia, vazi poznata krilatica: "vise je manje". Ponovicu jos jednom da je najbitnija stavka za pravilnu upotrebu kompresora, optimalno podesen nivo ulaznog signala. Jedino tada i vrijede sve one vrijednosti parametara koje sam gore naveo. U protivnom, sve pada u vodu a posebno vrijednosti za Treshold jer signal nema neophodni nivo, da bi taj Treshold bio podesen po navedenim tabelama.

Pod predpostavkom da je taj preduslov ispunjen, Treshold kompresora se moze postaviti na vrijednosti koje su inace uobicajene u audio tehnici. Medjutim, daleko je pametnije postavljati Treshold vrijednost vodeci se Gain redukcijom signala, koja je kod iole boljih kompresora predstavljena jednim metrom, koji pokazuje za koliko je, u odredjenim momentima kompresor "sabio" signal, odnosno koliko je signal smanjen u trenutku kada se pojavi Peak u signalu. Ova vrijednost bi trebalo da se krece na nivou od -6dB, a kod iznimno visokih Peakova i do -9dB. Gain redukcija treba da "miruje" kada je signal prosjecne snage ili eventualno, da se pomijera u predjelu do -1dB. Tako podesen Treshold je idealni Treshold. Inace njegovom podesavanju treba posvetiti najvecu mogucu paznju.
Ratio je slijedeci najvazniji parametar, a gore sam detaljno objasnio njegovo znacenje. Na ton-majstoru je kako "ispeglan" signal zeli imati, odnosno kakav signal treba u miksu. Kako sam vec pomenuo, sto je Ratio veci to se vise potiskuju Peakovi signala na dole, te je Ratio, parametar koji direktno utice na dinamiku signala. Obicno se kod pojedinacnih signala upotrebljava osrednji Ratio, koji se krece od 1.5 pa do 4 (sto je vec granicna i prilicno visoka vrijednost). Sta ona znaci objasnio sam u gornjem postu, a ovdje i jedan prakticni primjer. Uzmimo za primjer Bass sound kod kojeg se ili postavlja nesto veci Ratio ili se pak Treshold pomjera nesto vise na dole, iz razloga, sto je Bass sound fundament miksa i tezi se da je on uvijek priblizno istom snagom prisutan u miksu. Ukoliko se odlucimo za normalni Treshold u visini od -10 do -8dB onda je neminovno podizanje Ratia na 3 ili cak 4, a ukoliko se, kao u gornjoj tabeli, odlucimo za nizi Treshold koji ce zahvatiti i signale koji su dosta ispod Peakova, onda je dovoljan i manji Ratio od oko -1.5 do -2dB. U oba slucaja ce se postici isti efekat, to jest konstantni Level Bass sounda.

Attack parametar je veoma bitan kod perkusivnih instrumenata ili instrumenata koji imaju izrazenu Attack fazu ali i vokala koji spadaju u veoma dinamicne signale. Ukoliko prenisko postavimo taj Attack, zahvatit cemo Attack fazu signala i necemo joj dozvoliti da se "razvije" a samim tim ce i taj signal biti bukvalno "ubijen" i ostat ce bez ikakve dinamike. Kod takvih sounda se ostavi desetak ili cak i nesto vise milisekundi Attacka, sto je dovoljno vrijeme da se Attack faza sounda cuje kako treba. Kod ostalih signala koji su ravnomjerniji (Pad soundi) ovaj Attack parametar se moze, mirne duse, staviti na minimum. Release je parametar kod kojeg se takodje treba obratiti maksimalna paznja jer njim sprijecavamo kompresor da konstantno bude aktiviran poslije prvog Peak-a na koji naidje. Release treba postaviti tako da kompresor prestane sa radom onog momenta kada signal koji se obradjuje, padne na srednji nivo snage signala (RMS), Vrijednosti Release parametra se za pojedine instrumente, mogu slobodno uzeti iz gornje tabele jer su one karakteristicne za pojedine instrumente, odnosno vokal. U protivnom, kompresor ce kod predugih Release vrijednosti, konstantno raditi i time izgubiti svoju osnovnu namjenu. Ukoliko se pak Release postavi isuvise kratko, dolazi do poznatog "pumpanja" signala, koje nastaje od toga sto kratki Release nije dozvolio kompresoru da se deaktivira tamo gdje treba, vec isuvise prerano, u momentu kada je signal (koji je vec potisnut) jos uvijek iznad podesenog Tresholda, na sta se kompresor odmah ponovo aktivira i dovodi do sabijanja dijela signala cija je amplituda u padu na dole, a koji je vec prije par milisekundi sabijen. Jedna totalno nezdrava situacija i pogubna za kvalitet signala.
Parametar koji stoji na kraju lanca je Gain, a kojim cemo kompresorom obradjeni signal, koji je u svakom slucaju dosta tisi nego izvorni signal, dovesti na pravi nivo. Ovdje nema posebnih pravila i treba se posluziti uhom i analizerima koji pokazuju nivo signala.
Osobina kompresora je da "otima" dio fisokofrekventnih harmonika signalu, pa je obicaj da se nakon kompresora, postavlja jedan EQ kojim ce se izgubljeni visokofrekventni opseg nadoknaditi. Lome se koplja oko toga da li EQ treba da dodje poslije kompresora ili pak obrnuto, licno zastupam kao logicniji i bolji, prvii nacin, dakle kompresor pa EQ. No, ovo i nije toliko bitno da bi se oko toga nesto posebno diskutovalo.

U ovom dijelu upotrebe kompresora i sam radim na gore opisani nacin i tu i nema neke posebne razlike medju ton-majstorima. Razlike i posebnosti nastaju u upotrebi kompresora i multiband kompresora u Master signalu, gdje je kompresor alat kojim se formira i oblikuje master signal, a iosto tako je i alatka kojom se dijelom izrazava umjetnicki utjecaj ton-majstora na audio materijal koji obradjuje. Ovo je jedno veoma kompleksno podrucje koje zahtjeva posebno poglavlje pa ukoliko ima zainteresovanih za ovo, kao i za izvjesne "trikove" u radu sa kompresorom, rado cu napisati par rijeci i o tome. Smatram ipak, da je neophodno, kao prvo se uhvatiti u kostac sa ovim glavnim parametrima i klasicnom upotrebom kompresora, a kasnije cemo lako sa "trikovima".